Neredovna menstruacija: Da li stres može biti uzrok?

Ako izuzmem povremene bolne i obilne menstruacije, uvek sam bila dobrog zdravlja i bez većih tegoba koje bi me ometale u svakodnevnim aktivnostima. Sa svoje 33 godine, zaista ne mogu da kažem da mi je život previše stresan, a ovo je priča o tome kako mi je pomogla zlatna maka.

Razume se, nisam uvek imuna na povremene i svakodnevne trzavice. Ipak, uspevam, kao i većina žena, da ih savladam bez većih problema. No, pre nekoliko godina suočila sam se sa situacijama koje zaista jesu bile izazovne. Za relativno kratko vreme, doživela sam smrt bliske osobe, okončanje dugogodišnje partnerske veze, završetak master studija i, kao „šlag na tortu“, neizvesnost prilikom potrage za zaposlenjem. Iako se to nije pokazalo odmah, akumulacija stresa tokom vremena ostavila je posledice i na moje zdravlje. Kroz izvesno vreme, počela da primećujem simptome u vidu čestih promena raspoloženja, problema sa spavanjem, napada anksioznosti, smanjene koncentracije i pojačanog apetita.

Isprva sporadični, ovi simptomi su ubrzo postali sve izraženiji. U to vreme, mislila sam da je PMS jer su u mom slučaju inače bili karakteristični pred pojavu ciklusa. Njihov intenzitet sam, s druge strane, pripisala pojačanom stresu povodom potrage za zaposlenjem, ali bila sam uverena da će sa pojavom ciklusa sve doći na mesto.

Zbog toga me ni kašnjenje ciklusa nije previše zabrinulo. Međutim, nagoveštaj da nešto nije u redu bio je prvi izostanak ciklusa tog meseca. Istovremeno, znala sam i da razlog tome ne mora biti ozbiljniji zdravstveni problem: svakoj ženi se može desiti da ciklus izostane i 2 do 3 puta godišnje, bilo usled promene bioritma, suočavanja sa stresnim i traumatičnim događajima ili drastičnijih promena režima ishrane i fizičke aktivnosti. Ono što nisam mogla da zanemarim je da su „simptomi PMS-a“ postajali sve nepodnošljiviji.

Kako izgleda kada vam se stres umeša u mesečni ciklus?

Zamislite da ste non-stop nervozni i razdražljivi, da ne možete da sastavite poštenih 4-5 sati sna, a bilo koji zadatak koji zahteva duže od 20 minuta koncentracije postaje neizvodljiv. Na sve to, već sat vremena nakon obilnog obroka se osećate izgladnelo, a jedini način da bar na kratko odmorite od napada anksioznosti je da se utešite ogromnom količinom šećera.

Naravno, ni to ne rešava problem, jer postajete još bezvoljniji i iscrpljeniji. U mom slučaju, simptomi su za kratko vreme postali toliko izraženi da su počeli da remete svakodnevno funkcionisanje. Nije više bilo dana bez napada anksioznosti, nedostatak sna je počeo da se odražava na smanjenu energiju i dobijanje na kilaži, a kombinacija ovih simptoma dovela je i do socijalne izolacije.

Nakon par meseci izostajanja ciklusa obratila sam se ginekologu. Na sreću, ozbiljnija stanja poput mioma, cista i endometrioze odmah su isključena, ali je analiza krvi nedvosmisleno ukazivala na hormonski disbalans. Uz prepisanu terapiju, isprva neredovni ciklusi postepeno su se stabilizovali, a za to vreme su se smirivali i prateći neugodni simptomi.

Da li smo svesni uticaja stresa na naše reproduktivno zdravlje?

Iako se do tada nisam suočavala sa ozbiljnijim poremećajima ciklusa, nije bilo teško naslutiti vezu između stresa i njegovog uticaja na moje zdravlje. Ponekad će nas stresovi zaista izbaciti iz (hormonske) ravnoteže, ali to najčešće priznajemo tek kada posledice ostave traga u našem telu.

Štaviše, stres je odavno postao deo naše svakodnevice. S njim se suočavamo i u privatnom i u poslovnom životu: od problema u porodici i zahtevnog radnog okruženja, do ozbiljnijih situacija poput razvoda, smrtnih slučajeva ili borbe sa teškom bolešću. Pritom, skloni smo da zanemarimo činjenicu da nam i pozitivne promene mogu izazvati određenu vrstu tenzije.

Sve te događaje naše telo doživljava kao stres, jer ga stresni događaji izbacuju iz uobičajene rutine. No, kada je stres sa kojim se suočavamo povremen i umerenog intenziteta, naše telo će pronaći način da se samostalno izbori sa njim. Problem nastaje u slučaju konstantne i dugotrajne izloženosti stresu, što može ozbiljno poremetiti funckionisanje organizma.

Ovo je naročito važno za žene, jer se negativan uticaj stresa i te kako može odraziti na naše reproduktivno zdravlje. Pritom, najčešće su na udaru upravo hormoni, budući da stres direktno utiče na njihovo lučenje. Zato je važno da znamo i kako naše telo biološki reaguje na stresne situacije.

Stres, hormoni i menstrualni ciklus: kako su zaista povezani

Isto kao što hormoni regulišu mesečni ciklus (na prvom mestu estrogen i progesteron), hormonski odgovor na stres takođe izaziva fiziološke promene u vidu pojačanog lučenja adrenalina i kortizola.

Adrenalin nam pomaže tako što nam daje energiju da se izborimo sa izazovnom situacijom. U isto vreme, povećani nivo kortizola daje signal mozgu da „pauzira“ telesne funkcije koje nisu prioritet za rešavanje problema. Tako se sva naša telesna energija usmerava na borbu sa stresnim događajem.

U tom slučaju, mozak će proceniti da ovulacija nije na listi „prioriteta“. Stoga će smanjiti (ili potpuno obustaviti) lučenje estrogena i progesterona, pri čemu postoji nekoliko načina na koje ova „zbrka“ sa hormonima utiče na menstrualni ciklus.

  1. Kašnjenje ciklusa: dešava se kada jajne ćelije ne proizvode dovoljne količine estrogena da bi do ovulacije došlo na vreme.

  2. Neredovan ciklus: iako telo luči dovoljno estrogena, ovulacija i dalje izostaje. U tom slučaju menstruacija može nastupiti ranije ili kasnije, a ukoliko je endometrijum zadebljan, krvarenje može trajati duže nego što je uobičajeno.

  3. Izostanak ciklusa: usled smanjenog lučenja estrogena u jajnicima, endometrijum ne uspeva da dostigne debljinu koja je potrebna da bi došlo do menstruacije. Ovo se najčešće dešava u situacijama intenzivnog stresa. Kako izostanak ciklusa nije uzrokovan organskim poremećajem, takav slučaj naziva se sekundarna amenoreja.

Šta učiniti kada stres zapreti našem reproduktivnom zdravlju?

Činjenica je da ponekad ne možemo izbeći negativan uticaj stresa. Ali, ono što možemo je da ojačamo naše telo i pomognemo mu da se na prirodan način izbori sa izazovima.

Zato je na prvom mestu važno da vodimo računa o ishrani. Tačno je da će nas nezdrave namirnice bogate šećerom privremeno utešiti: one podstiču lučenje serotonina, hormona povezanog sa osećajem prijatnosti. Ipak, time na duže staze povećavamo rizik za ozbiljnija stanja poput insulinske rezistencije ili sindroma policističnih jajnika, gde su se PeruvianMaka takođe pokazale kao najbolje tablete za ciste na jajanicima. Dakle, sa šećerom ne treba preterivati, već ishranu bazirati na žitaricama, proteinima, povrću i voću.

Isto tako, lučenje „srećnih“ hormona (serotonina i endorfina) postići ćemo redovnom fizičkom aktivnošću. Pod uslovom da se ne iscrpljujemo, to je odličan način da ublažimo dejstvo kortizola. Sem toga, povremeni odmor od svakodnevnih obaveza pomoći će našem telu da „napuni baterije“.

Ipak, kada stres usled iznenadnih životnih udaraca zapreti našem zdravlju, važno je da ne zanemarujemo signale koje nam telo šalje. Još važnije je da na njih pravovremeno reagujemo, a tada će briga o sebi zahtevati i dodatno „pojačanje“. Uostalom, svi smo iskusili trenutke na koje nas ništa nije moglo pripremiti. Ako smo svesni da u takvim situacijama ispašta i naše telo, imamo i mogućnost da, vodeći računa o njemu na ispravan način, učinimo sve što je u našoj moći da izbegnemo štetu.

©macaperuvian.com

Оставите коментар

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *