Ešerihija koli i neplodnost

Prema nekim istraživanjima, neplodnost je problem koji  pogađa oko 15% parova u savremenom društvu. Postoji mnogo potencijalnih uzroka ovoga problema, a čini se da među njima značajan udeo imaju i urogenitalne infekcije.

Neplodnost se definiše kao nemogućnost para da začne i ostvari potomstvo nakon makar godinu dana stupanja u nezaštićene seksualne odnose. Neplodnost je kompleksan zdravstveni problem koji značajno utiče na kvalitet života i međusobne odnose u vezi.

Neki od faktora koji negativno utiču na reproduktivnu sposobnost su kongenitalni (urođeni) i hormonski poremećaji, životni stil i navike, uticaji okruženja i psihološka stanja. Svi ovi faktori mogu ugroziti normalno funkcionisanje reproduktivnog sistema. Pored toga, u mnogim slučajevima tačan uzrok neplodnosti ostaje nepoznat.

Polne bolesti poput gonoreje i hlamidije dovode do funkcionalnih izmena u tkivima genitalnog trakta, što može dovesti do smanjene plodnosti ili čak steriliteta u nekim slučajevima. Mnoge studije su pokazale da i česte bakterijske infekcije reproduktivnog trakta mogu ugroziti reproduktivne sposobnosti kod oba pola.

Prema evidenciji američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, u Americi godišnje bude 3-6 epidemija ešerihije koli sa 60-95.000 obolelih svake godine. Više od 52 % slučajeva je uzrokovano trovanjem hranom.

Bakterijska vaginoza

Iako nije na prvom mestu, ešerihija koli može biti uzročnik baktrijske vaginoze koja predstavlja čestu pojavu i vrlo lako može proći bez zapaženih simptoma. Neki od moguće prisutnih znakova su pojačan sekret i neprijatan miris. Tačni uzroci bakterijske vaginoze (BV) nisu do kraja razjašnjeni. Čini se da do nje dolazi kada štetne bakterije nadvladaju „korisne“ – one koje štite matericu od infekcije, ili kada dođe do poremećaja nivoa kiselosti unutar vagine.

  • Rizik za BV se povećava sa čestim vaginalnim seksom, naročito ako je u pitanju odnos sa novim partnerom ili sa više partnera.
  • Nekorištenje kondoma tokom seksa, te upotreba spirale kao kontraceptivnog sredstva takođe nose određeni rizik. Međutim, BV nije polno prenosiva bolest tako da i žene koje nisu seksualno aktivne mogu da je dobiju.
  • Ešerihija koli koja „nastanjuje“ rektum može izazvati BV ako se proširi na oblast vagine, zbog neadekvatne higijene.
  • Prekomerna upotreba kupki i drugih agresivnih higijenskih sredstava u predelu genitalija isto tako može biti faktor rizika jer narušava hemijski balans unutar vagine.
  • Vremenske prilike sa visokim temperaturama, oslabljen imunitet, nezdrava ishrana, duvan – mogu doprineti povećanom riziku za BV.

Trudnice sa bakterijskom vaginozom podložnije su spontanom pobačaju, prevremenom porođaju i smanjenoj telesnoj masi novorođenčeta. Studije pokazuju da je u oko 19% slučajeva neplodnosti, prisutna bakterijska vaginoza.

Tim danskih naučnika ispitao je vaginalne briseve pacijentkinja koje se spremaju za vantelesnu oplodnju. Ustanovili su da je skoro 28% žena imalo BV, sa povećanom koncentracijom Gardnerella vaginalis i/ili Atopobium vaginae bakterija.

Na kraju istraživanja, ukupno 84 od 130 žena podvrgnuto je proceduri vantelesne oplodnje. 35% je ostvarilo trudnoću nakon VTO, od čega samo 9% onih za koje je prethodno ustanovljeno da imaju povišen nivo bakterija. Zbog toga, zaključak istraživanja je glasio: „Abnormalna vaginalna mikrobiota (fiziološka mikroflora) može negativno uticati na stopu uspešnosti trudnoće kod VTO pacijenata. Ako se negativna korelacija između abnormalne vaginalne mikrobiote i stope uspešnosti VTO potvrdi, pacijenti bi mogli biti testirani i lečeni od bakterijske vaginoze pre same terapije za neplodnost“.

Ovo istraživanje je objavljeno u Žurnalu ljudske reprodukcije.

Ešerihija koli i muška neplodnost

E. koli ima direktnog uticaja na produkciju i kvalitet spermatozoida. Nekoliko autora demonstriralo je da patološko prosustvo ove bakterije smanjuje pokretljivost spermatozoida. Pored toga, mikroskopski je utvrđeno da E. Koli uzrokuje oštećenja na glavi spermatozoida.

Akutne i hronične infekcije muškog reproduktivnog sistema mogu ugroziti čitav proces spermatogeneze, kao i funkcionalne sposobnosti spermatozoida, što rezultira u kvantitavnim i kvalitativnim promenama u parametrima uzorkovanog ejakulata.

Studija sprovedena na preko hiljadu muškaraca kod kojih je postojao problem sa neplodnošću – u smislu da nije dolazilo do trudnoće uprkos redovnom stupanju u nezaštićene odnose –  pokazala je da kod 30% njih postoji prisustvo bakterija u uzorcima sperme. Od toga broja, na prvom mestu je bila E. Faecalis (32%), zatim E. Koli (20%), Streptococcus agalactiae (13%), U. urealyiticum (11%), Staphylococcus epidermidis (9%), Streptococcus anginosus (9%) i Morganella morganii (3%).

U grupi gde je ustanovljeno prisustvo ešerihije koli, 64% ispitanih je bilo neplodno (po važećim parametrima spermograma), a 36% plodnih. Kvalitet sperme kod neplodnih pojedinaca bio je značajno slabiji nego kod onih koji su klasifikovani kao plodni.

Opšti zaključak je da kod zdravih muškaraca, sa normalnim kvalitetom sperme, bakterijska infekcija ne mora nužno imati negativnog uticaja na plodnost. Međutim, u slučajevima gde je već prisutan smanjen broj i kvalitet spermatozoida, infekcija postaje dodatni faktor rizika koji može pogoršati postojeće stanje.

Prema istraživanju američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti iz marta 2023, fermentisani koren make (Peruvian Maca) može pozitivno da utiče na lečenje od ešerihije (Escherichia coli).

Yang J, Cho H, Gil M, Kim KE. Anti-Inflammation and Anti-Melanogenic Effects of Maca Root Extracts Fermented Using Lactobacillus Strains. Antioxidants (Basel). 2023 Mar 24;12(4):798. doi: 10.3390/antiox12040798. PMID: 37107174; PMCID: PMC10135397.

 

Оставите коментар

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *